Ko je bio u Rimu, a nije video Koloseum kao da i nije bio u Rimu, kažu oni koji znaju o kako veličanstvenom spomeniku je reč. Koloseum je najveći amfiteatar ikada izgrađen i simbol je starorimskog duha. Sagradjen je 80. godine nove ere i bio je glavno mesto za održavanje gladijatorskih borbi. Na njemu su se odvijale i druge, uvek brutalne borbe, u doba Rimskog carstva. Izvorno je nazvan "Flavijev amfiteatar", po kolosalnoj bronzanoj skulpturi cara Nerona, visokoj čak 40 metara, koja se nalazila ispred amfiteatra. Iako se u to vreme većina arena gradila izvan gradskih središta, careva težnja bila je napraviti grandioznu građevinu u srcu Rima. Svečanost otvaranja trajala je punih 100 dana. Postojalo je čak 76 ulaza u Koloseum. U njemu su se održavali razni sportovi na suvom, ali i na vodi, mada su najpoznatije bile borbe gladijatora i zveri. Ulaz je bio slobodan gotovo za sve rimske građane, a zavisno od toga gde su sedeli na tribinama bilo je moguće videti kakav status gledaoci uživaju u društvu. Što ste bili bliže borilačkoj areni, to ste bili "važniji". Ulaz je bio zabranjem grobarima, glumcima i bivšim gladijatorima. Legenda kaže da su održavane i pomorske bitke s pravim brodovima. Koloseum svoj današnji oblik "duguje" požarima i zemljotresima, a najviše činjenici da je tokom srednjeg veka služio kao građevinski materijal za druge gradske građevine. "Zdravo Cezare, pozdravljaju te oni koji će umreti", tako su u antičkom Rimu gladijatori svaki put pre borbe pozdravljali cara. Gladijatori su iz borilišta vrlo retko izlazili živi.